FONGTIL: ITA APOIU POLÍTIKA DEZENVOLVIMENTU, MAIBÉ ITA LA KONKORDA ATU HASAI EMA SEM RESPEITA BA EMA NIA DIREITU UMANU
FONGTIL: ITA APOIU POLÍTIKA DEZENVOLVIMENTU, MAIBÉ ITA LA KONKORDA ATU HASAI EMA SEM RESPEITA BA EMA NIA DIREITU UMANU
Ohin Kuarta-feira loron 28 Janeiru 2026, Diretór Ezekutivu FONGTIL Sr. Inocençio de Jesus Xavier hetan entrevista husi Jornalista husi Média Independente iha FONGTIL, Caicoli, Díli hodi husu Sosiedade Sivíl nia Prespetiva konaba Dez-entendimentu iha horsehik entre ekipa SEATOU no Primeiru Ministru ho oknu Polísia Militar ne’ebé lakohi koopera.
Liga ho Asuntu ne’e, Diretór Ezekutivu FONGTIL Sr. Inocençio de Jesus Xavier hatete: “ Rai Estadu ne’e ita ko’alia konaba espropriasaun ida seluk mak ita ko’alia konaba sidadaun sira-nia direitu. Agora ema-nia rai privadu ita ba atu sobu de’it no Ita uza forsa de’it? Ida ne’e Sala, no aktu ida ne’e hatudu katak ita la diferente ho tempu Indonézia no Kolonialista Portugués sira ne’ebé hadau povu nia sasan sem justisa no sem rekuiñese ema nia direitu. Sidadaun sira ne’e hela iha sira-nia rai rasik Estatu tenki respeita. Seluk konaba Direitu de uso Campiaun ema ne’ebé hela liu 20 anos nia iha direitu de posse tuir lei, agora SEATOU nia advogadu no advisor sira hatene interpreta lei ida ne’e ka la’e? Laele uza figura Primeiru-Ministru ne’e nu’udár bareira atu eskapa ema no hasai ema sem justisa no polítika ida hanesan nune’e sei la dura. Kolonialista mak bele halo hanesan nune’’e no Invasór mak bele halo ida ne’e ba nia povu ka sidadaun sira, mas estadu ida ne’e povu mak asosia no hahoris ita nunka bele trata ita-nia povu ho uza forsa ba ema sem respeitu ba ema-nia dignidade pesoa umana no ida ne’e asuntu direitu umanu. SEATOU nia aproximasaun ne’e la amigavél tanba dalabarak uza eskapatór hodi duni ema uza Forsa iha Oin, Uza Polísia iha oin hodi halo ema la livre atu ko’alia konaba ema nia direitu. SEATOU trata estadu ida ne’e hanesan estadu ditadura karik. Favór ida ita apoiu polítika dezenvolvimentu, maibé ita la konkorda atu hasai ema sem respeita ba ema nia direitu umanu no ita kondena aktu no tratamentu sira ne’ebé dezumanu ne’e. Ita ratifika konvensaun internasionál Direitu Umanu no Konvensaun sira seluk no lei ida ne’e a’as liu ita-nia lei nasionál sira tuir artigu 9 KRDTL. Agora ita ratifika tiha depois ita la komprimenta’’.
Alem de ida ne’e, Diretór Ezekutivu FONGTIL Sr. Inocençio de Jesus Xavier hatete: ‘‘ Dala ida tan ita la anti Dezenvolvimentu, FONGTIL ho nia Membru sira no Rede setorál sira hotu Apoiu Polítika Dezenvolvimentu, maibé Polítika Dezenvolvimentu ida Kaer metin umanidade la’ós halo destruisaun ba umanidade. SEATOU labele trata asuntu urbanu ne’e ho atividade Premanizmu, no tenki tau nia aan hanesan Governante ida ne’ebé povu mak fó ba SEATOU governa ka atu ukun, no ukun ne’e povu nian no SEATOU tenki jere interese povu nian iha ninia polítika públika sira Estadu nian, liu-liu iha kazu sira konaba tratamentu sira iha Sidade Díli no Sidade sira iha Munisípiu. Ita labele ignora direitu umanu kada Sidadaun no uma no rai ne’e prinsípiu dereitu báziku kada sidadaun nian ne’ebé estadu tenki proteje no promove no tenki asegura sidadaun sira-nia direitu. Bainhira de’it estadu atu foti maibé tenki trata ema ho dignu, la’ós mai halo diálogu ki’ik ida depois justifika ona la’e, maibé iha prosesu lubuk ida mak presija tenki halo. Ita ko’alia konaba Eviksaun no Despezu Administrativu ne’e ita hatene nia prosesu ne’e halo oinsá. Durante Ami-nia akompañamentu hahú husi dia 19 Abril 2024 ne’ebé Prezidente Autoridade Munisípiu Díli Sesante hamutuk ho SEATOU sobu pasar sengol iha Bidau, Becora, Bidau Santana, Aitarak-Laran, Fomento III Ponte Comoro Foun, Karantina no Tasi-Tolu ami akompanã prosesu ne’e. Ami la fó sala ba ekipa sira iha kampu maibé ami fó sala ba orientasaun polítika husi polítiku nain sira. tanba halo polítika hodi kria instabilidade no halo povu lamoris seguru iha nia rain. Ne’ebé ami husi aplikasaun hotu-hotu ne’ebé halo tenki tuir prinsípiu direitu umanu nian”.
Ho nune’e, Diretór Ezekutivu FONGTIL Sr. Inocençio de Jesus Xavier hatete: “ Primeiru-Ministru lapresija tuun direita hodi halo intervensaun ba iha terrenu, ne’e signifika uza ita-nia forsa Polítika no uza ita-nia pozisaun atu halo ema tauk ita ne’e abuzu poder. Tuir loloos Primeiru-Ministru atu Orienta servisu hotu-hotu tuir nia dalan no SEATOU tenki hatene Jere konflitu sira iha terrenu no tenki halo analiza ba iha sirkunstásia balu, no ema ne’e la’ós rai-henek ne’ebé tula ba fakar de’it, maibé bainhira atu hasai ema no kuandu ita hasai ema ida ne’e signifika ita muda ema nia atividade hotu (Atividade Edukasaun, Ekonomika no nst…) tanba ne’e mak kestaun sira hanesan nune’e ita presija deskuti. Primeiru-Ministru tuun direita ne’e signifika SEATOU laiha Kapasidade tanba ne’e mak presija hodi Primeiru-Ministru hodi tuun direita, nasaun ne’e ita labele trata hanesan nune’e. Tanbasá mak sidadaun ne’e reziste tanba ita la respeita sira-nia direitu. Dalabarak ha’u ka’er Sua Eselénsia SEATOU nia liafuan ida dehan tenki koopera, mais Governo koopera ho sidadaun ka la’e? ita husu ita-nia povu atu koopera ho ita maibé ita lakohi koopera ho ita-nia povu ne’e oinsá? liafuan kamuflase ida tenki koopera maibé ita rasik la koopera no la fó kondisaun sira ba ita-nia sidadaun sira atu bele iha direitu atu ko’alia ho ita. Kazu sira despezu administrative no Eviksaun sira ne’ebé iha Díli laran ne’e dalaruma halo ema sira halai ba mai no halo ema konfuzaun sé mak responsabiliza”.
Ikusliu, Diretór Ezekutivu FONGTIL Sr. Inocençio de Jesus Xavier hatete: ‘‘ Iha IX Governu ne’e Violasaun Direitu Umanu ne’ebé Grave ne’e ha’u konsidera mak SEATOU ho Ministériu Saúde no sira rua nia asaun ne’e hanesan tau Governu no Estadu ne’e iha risku, tanba sira Viola Direitu Umanu no nasaun barak tau matan bai ta ita sei halo relatóriu lubuk ida ba Nasoens Unidas no Ita Atu bosok Nasoens Unidas katak ita kumpri Direitus umanus ho loloos no proteje sidadaun no labarik sira? labarik sira laiha hela fatin oinsá mak ita asegura sir aba eskola ho dignidade? feto isin rua ita hasai sira husi sira-nia uma sem kondisaun ne’e ita atu hatete saida? Ema moras ba Ospitál la hetan fatin no tratamentu, Ai-moruk preimáriu laiha, fatin toba ba pasiente sira la to’o. tanba ne’e mak ha’u preokupa teb-tebes tanba asuntu sira ne’e asuntu ida preokupante loos. Ami ko’alia bei-beik ona no sempre husi troka ema sira ne’e no sé rona povu signifika katak troka sé la rona povu kontinua mantein entaun signifika ida ne’e rejime ida mak orientadu tanba ne’e la’ós ona SEATOU no Ministériu Saúde nia asaun maibé ne’e Rejime ida’’.

Users Today : 45
Users Yesterday : 114
Users Last 7 days : 629
Users Last 30 days : 2345
Users This Month : 2168
Users This Year : 2168
Total Users : 34598
Views Today : 60
Views Yesterday : 146
Views Last 7 days : 816
Views Last 30 days : 3289
Views This Month : 3047
Views This Year : 3047
Total views : 73478
Who's Online : 0