Akompanyamentu ba Membru ONGs liga ho hakerek Planu estratéjia (Logical Framework, Planu Asaun no Proposta)

Loron Segunda 13 Agostu 2022, FONGTIL no Membru ONGs hanesan parseiru ba governu iha dezenvolvimentu nasionál no halo mós nia funsaun hanesan kapasitasaun ba membru sira ne’ebé tuir rezultadu OSA (Organization self-assessment) FONGTIL ho valór C hodi partisipa iha dezeña programa estratéjiku estratéjia (Logical Framework, Planu Asaun no Proposta) . Formasaun hirak ne’e sei fornese ba ONG hamutuk 15 husi munisípiu, RAEO no Dili.
Liu husi oportunidade ne’e Formador esterna Sr. Jaquelino S. da C. Gusmao maka sei fo formasaun ne’e aleinde ne’e nia mós iha kapasidade iha área dezeñu programa no bele fasilita, akompaña hodi hakerek Planu estratéjia ba membru ONG sira.
Objetivu husi treinamentu ne’e maka:

Hodi atinji no hadi’ak koñesimentu ONG membru FONGTIL nian ne’ebé mak alista ona iha dadus OSA liga ho planu estratéjiku organizasaun nian
o Kada ONG bele iha rasik bele iha ona enkuadramentu lójiku (Logical Frame work) hodi konsidera ba input, autput, Outcame ka objetivu jerál ka espesífiku sira
o Atu sai hanesan matadalan ba organizasaun hodi integra ho atividades periode tempu badak médiu no mós tempu naruk nian
o Funsionariu save organizasaun nian bele intende ho di’ak ba futuru bele halo rasik revizaun ka dezeña ba planu estratéjiku organizasaun nian
o Hodi kontribui hasa’e sustentabilidade organizasaun nian hodi sai hanesan organizasaun ne’ebé saudavel.

Iha abertura ne’e Diretor ezekutivu FONGTIL Sr. Valentim da Costa Pinto nia intervensaun katak Formasaun planu estratéjiku ne’e importante no organizasaun ida – ida tenke iha atu bele dirije organizasaun ne’e atu ba iha ne’ebé no bele halo justifikasaun ba ezisténsia organizasaun. Formasaun ida ne’e rasik mós kábe ba iha mandatu FONGTIL nian iha kapasitasaun ne’ebe iha nia sentidu. Diretór ne’e mós hatutan Formasaun ne’e la’ós de’it atu hetan dokumentu ida maibé hanesan meius ida ne’ebé bele asegura ezisténsia hanesan instituisaun tuir dinámika ne’ebé iha no tuir nesesidade estadu ka Governu no oinsá mós bele sai hanesan rekursu ida ba organizasaun nune’e membru organizasaun sira bele iha kondisaun hodi halo mesak planu estratéjiku ida ne’ebé di’ak.
Antes atu remata diretór mós hato’o apresiasaun ba SASCAS ne’ebé kada tinan nafatin fó espasu liu – liu ba iha kapasitasaun no ho esperansa katak ida ne’e bele sai hanesan prioridade servisu ba SASCAS nian iha futuru hare ba Numeru membru organizasaun ne’ebé aumenta.

Iha biban ne’e mós fó oportunidade ba Diretor Adjuntu SASCAS – Sr. Daniel Santos do Carmo hodi halo intervensaun ruma,
Akresenta katak Importante loos ba SASCAS kuandu iha pilár ida ne’ebé ko’alia kona-ba Haforssa institusionál, ida ne’e la’ós SASCAS maka forti maibé Sosiedade Sivil maka forte. Entaun atu konkretiza ida ne’e maka SASCAS halo parseria ho FONGTIL entermus de apoiu rekursu uitoan hodi kontinua halo knaar ba iha kapasitasaun ba Membru ONG sira. Nia rekoñese/asumi katak iha membru ONG barak maka hakerek proposál/kapasidade sei problema maske iha ona treinamentu barak maibé ida ne’e Problema SASCAS nian mós tanba SASCAS hanesan instutusisaun ida ne’ebé parseria ho sosiedade Sivil hotu. Liga ba ida ne’e maka SASCAS tau Rekurus iha FONGTIL no SASCAS mós tenke iha planu estratéjiku hodi bele define ba OSS sira iha tinan lima mai.
Reprezentante ne’e haforsa katak SASCAS iha tinan ida ne’e halo ona verifikasaun ba ONG sira atu bele hare ezisténsia organizasaun (Funsaun sira, Separasaun Poder, Politika no sst) no SASCAS sei regiroju liu iha tinan oin, nune’e Adjunto husu ba membru ONG sira ne’ebé sei fraku atu bele kontinua parseria ho FONGTIL. Nia hatutan katak tau Rekursu ba FONGTIL la diskute/indiskutivel tanba FONGTIL órgaun ida ne’ebé parente ba estadu ida ne’e no halo papél nia importante ba rai ida ne’e tanba ne’e maka estadu tenke iha responsabilidade morál.

Iha sorin seluk Adjuntu Diretor ne’e hato’o katak SASCAS iha kanál ida kona-ba konsultasaun nune’e husu atu membru ONG sira bele halo konsultasaun antes hatama proposta. No iha tarjetu katak iha fulan setembru sei loke proposta ba OSS hodi bele aselera prosesu ezekusaun. Nia hatutan katak SASCAS – FONGTIL sei halo mós sosializasaun kona-ba dekretu lei No 25/2021 ba Munisipiu hotu atu bele hatene saida maka SASCAS.
Iha nia intervensaun ikus husu ba Membru ONG sira hotu atu bele aproveita Formasaun/akompañamentu sira ne’e hodi bele tama iha planu anuál hanesan ho FONGTIL no Membru Organizasaun balu seluk, tanba treinamentu/Formasaun ne’e halo tin – tinan. Husu atu bele halo mós advokasia hodi konvense Parlamentu Nasional (PN) atu bele hasa’e rekursu tanba OSS halo servisu ida ne’ebé importante tebes, maibé husu mós atu labele hare ba montante osan maibé tenke servisu ho responsabilidade.