Apresiasaun Projetu Lei Protesaun ba Labarik no Foinsa’e iha Perigu

Forum ONG Timor Leste (FONGTIL) hamutuk ho organizasaun Ba Futuru / For the Future no Fokupers Timor Leste tuir audiénsia publika ho Parlamentu Nasional, Komisaun F ne’ebé trata asuntu Saude, Seguransa Sosial no Igualdade Jeneru, iha Hotel Timor (Kuarta, 7 Jullu 2021). Ekipa FONGTIL ne’ebé partisipa iha audiénsia ne’e mak Antonino Delimas no Elbito dos Santos. Objetivu husi audiénsia ho Parlamentu Nasional ne’e maka Komisaun F atu rona direita organizasaun sosiedade sivíl nia pozisaun kona-ba Projetu Lei Protesaun ba Labarik no Foinsa’e iha Perigu.
Iha audiénsia ne’ebé lidera husi Prezidente Komisaun Saude, Seguransa Sosial no Igualdade Jeneru, Noe da Silva Ximenes ne’e, FONGTIL hato’o hanoin katak projetu lei ida ne’e iha nesesidade duni ba ita-nia rain iha prosesu dezenvolvimentu. Diskursu públiku hotu sempre mai ho liafuan “labarik no foin-sa’e maka futuru nasaun nian”. Proteje de’it ho lei la to’o wainhira estadu la dezenvolve no investe ho seriedade ba setór sosiál no produtivu sira hodi konsidera ema hanesan sentru ba dezenvolvimentu, iha governu nia planu asaun anuál kada tinan. FONGTIL nota katak edukasaun ba família iha Timor-Leste sei rejista dezafius oioin, nu’udar ezemplu ki’ik ida, komunikasaun iha uma laran, aman no inan dala ruma tolok oan sira. Ida ne’e hatudu komunikasaun la saudavel iha uma laran no liafuan tolok sosiedade formaliza tiha hanesan liafuan ajuda ka iha Indonesia nia lian dehan “kata bantu” iha komunikasaun loroloron. Ida ne’e loloos sériu maibé estadu liuhusi governu, ministériu edukasaun la haree hanesan problema sériu. FONGTIL nia preokupasaun maka projetu lei ida ne’e tenki la’o hamutuk ho investimentu ba kria kondisaun seguru iha família, entidade oioin estadu nian tau matan ba protesaun labarik no foin-sa’e sira. Relasiona ho hanoin no preokupasaun FONGTIL nian, Deputadu/a husi Komisaun F husu ba FONGTIL atu hato’o pareser ligadu ho artigu sira iha Esbosu Lei ne’e, liuliu kona-ba medida preventiva sira ne’ebé presiza ho nune’e bele prodús Lei ne’e ho kualidade di’ak.