Membru FONGTIL Husi Munisipiu no RAEOA Partisipa iha Virtual Workshop Fair Trade

Iha loron Kuarta, 29 Setembru 2021, FONGTIL realiza Virtual Workshop kona-ba Komérsiu Justu ka Fair Trade ho tópiku Movimentu Komérsiu Justu no Pratika Sira Tuir Esperiénsia MITRA BALI”. Oradór ba workshop ne’e mak Agung Alit husi MITRA BALI Fair Trade, Indonesia. Tinan barak nia laran Agung Alit involve an iha movimentu komérsiu justu iha nivel mundiál, Asia, no Indonesia. Nia nu’udar Fundadór no Diretór MITRA BALI, no sai mós membru World Fair Trade Organization (WFTO) husi tinan 2000 to’o agora. Partisipante iha workshop ne’e hamutuk na’in 52 (ONG 52) husi munisípiu sira no RAEOA hanesan Yayasan Seraphine, Klibur Domin, NETIL, MAHARU, Fundasaun Haburas Moris, no AHCAE.

Hanesan ita hotu hatene, Organizasaun Sosiedade Sivíl (OSS) sira inklui ONG membru FONGTIL nian maioria depende liu ba doador husi rai liur. Finansiamentu husi doador sira durante ne’e uza modelu finansiamentu “bazeia ba projetu” nu’udar limitasaun ba OSS sira-nia sustentabilidade no autonomia. Wainhira la hetan apoiu finanseira husi doador, OSS sira labele implementa sira-nia programa tanba la iha fundus rasik. Ho nune’e FONGTIL, CIDAC no Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl (GASS) serbisu hamutuk hodi promove konseitu Ekonomia Sosiál no Solidáriu (ESS) no pratika sira ne’ebe bele suporta membru FONGTIL sira bele hala’o atividade jeradora rendimentu ba sustentabilidade ida-idak nia organizasaun.

Objetivu husi workshop ne’e maka: 1). Organizasaun membru FONGTIL sira iha koñesimentu kona-ba Konseitu no Prátika Ekonomia Sosiál no Solidáriu Liuhosi Modelu Komérsiu Justu; 2). FONGTIL iha informasaun ne’ebé adekuadu hodi buka alternativa sira atu bele suporta atividade jeradora rendimentu ne’ebé hala’o ona ka sei hala’o husi organizasaun membru sira.

Agung Alit hateten katak, atu hatene didi’ak kona-ba Fair Trade, dala uluk liu ita tenke hatene se mak inimigu husi Fair Trade. Inimigu husi Fair Trade maka Free Trade (Merkadu Livre). Indonesia ne’ebé riku ho rekursu naturais maibé dominadu husi korporativu (kompañia) estranjeiru. Ida ne’e sei mós kona Timor, tanba liuhosi globalizasaun ne’ebé loloos ne’e atu habelar merkadu. Iha Timor mós sei la ses husi globalizasaun ne’ebé fó perigu ba komunidade lokál no ambiente. Iha Bali rasik, maioria hotel, villa, no rai barak maka domina husi korporativu sira ne’ebé mai husi rai li’ur. Autór prinsipál ba Free Trade mak ukun na’in no korporativu sira. Lei no regulamentu sira sempre fó liu benefísiu ba korporativu sira. Bali ne’ebé naran boot ho nia turizmu, loloos ne’e benefisia liu ema li’ur. Ema Bali rasik moris susar. Bisnis turizmu nian la justu ba ema lokál sira. Nia fó ezemplu simples hodi hatene lala’ok Merkadu Livre mak hanesan: Turista mai husi Japaun, fasilita husi Travel Agency na’in ema Japaun, hela iha hotel Japaun nian, han iha restaurante Japaun, moras ba konsulta iha klínika Japaun nian, no mós ba  sasán iha supermerkadu ne’ebé ninia na’in ema Japaun. Nia fó hanoin atu Timor-Leste tenke kuidadu ho pratika sira hanesan ne’e.

Bazeia ba pratika sira la justu ne’e maka MITRA BALI hili dalan seluk, hili Fair Trade ka Komérsiu Justu ne’ebé nu’udar movimentu sosiál no nu’udar modelu bisnis. MITRA BALI fokus iha bisnis artezanatu nian ne’ebé la’o tuir Prinsipiu 10 husi Komérsiu Justu.

Komérsiu Justu nu’udar sistema komérsiu ho prinsipiu prinsipál maka respeitu direitu produtór artezanatu, agrikultór, peskadór, serbisu na’in sira, no selu-seluk tan liuhosi selu ne’ebé favoravel, lais, tuir tempu, nu’udar forma ekonomia solidáriu ne’ebé hamoris serbisu hamutuk no apoiu malu hodi promove negósiu. Komérsiu Justu nu’udar modelu negósiu ne’ebé kaer metin ba Prinsipiu 10 mak hanesan: 1. Loke oportunidade ba produtór ki’ik sira, 2. Transparénsia no akuntabilidade, 3. Hala’o pratika komérsiu justu, 4. Selu ne’ebé favoravel no lais, 5. La uza traballadór labarik no traballadór obrigatóriu, 6. La halo diskriminasaun ba traballadór feto no mane, 7. Kondisaun servisu ne’ebé favoravel, saudavel, seguru, no konfortavel, 8. Dezenvolve kapasidade, 9. Sosializa Komérsiu Justu, 10. Respeitu ambiente.

Agung Alit enkoraja partisipante sira atu hala’o bisnis tuir prinsipiu Fair Trade nian ne’ebe hetan lukru maibe aloka fali lukru ne’e hodi hala’o programa sosiál nian.

Atu hatene informasaun liu tan kona-ba MITRA BALI bele aseseu link website tuir mai…

http://mitrabali.com/ #Delimas