FONGTIL no FAO Organiza Konferensia Nutrisaun no Seguransa Aihan

Dili JL VILLA 13 Dezembru 2019, FONGTIL no #FAO organiza Konferensia Nutrisaun no Seguransa Aihan, Objetivo husi konferensia ne’e atu haforsa kolaborasaun entre Governo, Sociedade Civil, Seitor Privado no Parseiro Dezenvolvimento hodi nune’e bele hare ba problema Nutrisaun no siguransa Aihan iha Timor Leste
, Malnutrisaun sei buras iha area rural no urbanu, iha uma-kain ho nivel rendimentu oioin. Relatóriu IPC (2018) hatudu katak porsentu 36 populasaun Timor Leste enfrenta inseguransa ai-han ho nutrisaun ne’ebé kroniku 1 . Impaktu husi inseguransa ai-han mak mosu defisiénsia nutrisaun kroniku ne’ebé estraga dezenvolvimentu fíziku no mental
labarik sira nian. Ida ne’e bele haree bainhira labarik ida nia altura badak liu nia otas. Dala barak hahú molok labarik moris tanba inan la hetan nutrisaun di’ak, no sai aat liu tan tanba alimentasaun ne’ebé la adekuadu ba labarik sira. Atu prevene ida née, ita presija servisu maka’as iha setór oin-oin hanesan saude, bee, sanitasaun, edukasaun, planeamentu familiár, agrikultura, diversifika ai-han, fó ai-han nutritivu ba labarik no inkluzaun sosiál. Durante tinan 18 ona, governu Timor-Leste no ajénsia dezenvolvimentu sira gasta ona osan
tokon ba tokon hodi dezenvolve setór agrikultura no seitor relevante sira. Maibe infelizmente, dadus estatístika husi governu nian rasik hatudu katak seidauk iha mudansa
signifikante ne’ebé mak atinje. Produsaun agrikultura kontinua la hetan kreximentu signifikante. Hanesan ezemplu, iha 2005 ita nia produsaun foos mak 35, 335 tonelada 2 . Iha
2018/2019 Ministériu Agrikultura projekta katak ita sei prodús 38,241 tonelada 3 . Kreximentu ida nee ki’ik tebe-tebes kompara ho osan sira ne’ebé governu gasta ona. Ba Ministériu Agrikultura, dezde 2008 too oras nee, governu aloka/gasta ona orsamentu tokon 250 dollar
resin. Ita nia merkadu sira, nafatin domina husi ai-han importadu, liu-liu foos. Iha tinan
2018/2019 ita sei importa foos maizumenus 143,614 tonelada, no batar besik 30,000 tonelada 4 . Ida nee ita seidauk konta tan produtu ai-han seluk hanesan naan, modo, fore, no ai-fuan sira. Ita in-kapasidade atu prodús ai-han bai ta nia populasaun rasik no ita nia
dependénsia maka’as ba ai-han husi rai li’ur ne’ebé dala barak kontaminadu no la iha kualidade di’ak e nutritivu. Problema hirak nee hotu, kontribui ba inseguransa ai-han no
malnutrisaun iha Timor-Leste, Atividades ne’e hetan partisipasain Masimu husi reprejentante Primeiru Ministru Kordenador Gabinete Apoiu a Sosiedade Sivil Gabinete primeiro , Reprejentante Diretor Jeral husi kada Ministeriu hanesan Ministeriu da Saude, Agrikultura, MTCI, Sekretariadu COSTANTIL, @Uniao Europei Em TL, Presidente Autoridade Munisipiu, Administrador Munisipiu, FAO, UNRC, UNICEF, ONGs, 12 Munisipiu inklui RAEO, Presidente CCITL, no Asosiasaun Cineja Timor-Leste
Atividades ne’e hetan apoiu husi Gabinete de Apoio Sociedade Civil-GPM VIII no #FAO.